Objavljeno: 2. 4. 2026.
Ko potpisuje ugovor o radu ili menadžerski ugovor sa direktorom kada društvo nema drugog direktora?

Već duži niz godina ustaljena je praksa da ugovor sa direktorom, kada društvo ima samo jednog direktora, potpisuje jedini član društva, odnosno lice koje skupština ovlasti kada postoji više članova. Ovakvo postupanje je na određeni način, „kodifikovano“ kroz mišljenja Ministarstva rada, važna u inspekcijskom nadzoru.
Međutim, sa stanovišta trenutno važećeg Zakona o privrednim društvima (ZPD), ovakva praksa je nezakonita.
ZPD u Glavi VI propisuje ko mogu biti zastupnici društva: zakonski i ostali zastupnici, punomoćnici po zaposlenju i prokuristi. Član 173 stav 3 ZPD-a dodatno uvodi specijalnog zastupnika, ali isključivo za potpisivanje ugovora o pristupanju društvu. S obzirom na to da društvo već ima zakonskog zastupnika, razlozi za specijalnog zastupnika ostaju nejasni, ali to ovde nije tema.
Ključno je sledeće: skupština u Glavi VI ZPD-a nije predviđena kao zastupnik društva, niti je zastupanje deo njenih ovlašćenja. Kao kolektivni organ, skupština odlučuje o statusnim pitanjima, imenuje zastupnike, bira članove nadzornog odbora, daje saglasnost direktorima u određenim slučajevima i usvaja finansijske izveštaje, ali ne zastupa društvo.
ZPD skupštini takođe ne daje ovlašćenje da imenuje zastupnika „za posebne potrebe“ radi potpisivanja ugovora o radu sa direktorom, za razliku od izričitog rešenja iz člana 173 stav 3 koje se odnosi samo na ugovor o pristupanju društvu.
Postavlja se pitanje: šta je zakonito rešenje?
Odgovor je jednostavan i već postoji u ZPD‑u. Član 42 propisuje da, kada je direktor druga ugovorna strana, ugovor zahteva prethodno odobrenje skupštine, osim kada su direktor i član isto lice. Nakon toga, uz dobijeno odobrenje skupštine, ugovor može da potpiše ista osoba, sa jedne strane kao zastupnik društva, a sa druge u svoje ime. I to je sve.
Nejasno je zašto je praksa nametnula rešenje po kojem član potpisuje ugovor sa direktorom, zanemarujući statusna ovlašćenja organa i pravila za potpisivanje kada je direktor druga ugovorna strana. Ovakva praksa stvorila je zavrzlamu sa problematičnim posledicama koja zahteva kreativno, ali zakonito rešenje, usklađeno i sa ZPD-om i sa očekivanjima Ministarstva rada.
Ostale vesti

Promena prakse u Crnoj Gori: efekat promene direktora više ne čeka registraciju u CRPS-u
Objavljeno: 14. 9. 2026.
Novi Zakon o privrednim društvima Crne Gore („ZPD”) doneo je važnu promenu u pogledu trenutka kada imenovanje i razrešenje direktora proizvode pravno dejstvo. Za razliku od ranijeg zakona, koji je ostavljao prostor za tumačenje kada nastupa okolnost razrešenja direktora, te je stoga postojala dugogodišnja praksa da direktor biva imenovan odnosno razrešen tek registracijom promene u […]

O prometu nelegalnih objekata
Objavljeno: 6. 8. 2026.
(Ne)dozvoljenost prometa nelegalnih objekata nakon stupanja na snagu Zakona „Svoj na svome“ Godinama se u praksi polazilo od gotovo aksiomatskog pravila: nelegalan objekat ne može biti predmet redovnog prometa jer javni beležnik neće potvrditi, odnosno solemnizovati ugovor kojim se takav objekat prodaje. Međutim, nakon stupanja na snagu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis […]

Između forme i suštine: regulatorni izazovi za strane snabdevače električnom energijom
Objavljeno: 26. 7. 2026.
U cilju obavljanja delatnosti snabdevanja na veliko električnom energijom u Republici Srbiji, neophodno je prethodno ispuniti niz regulatornih uslova, uključujući pribavljanje licence za snabdevanje na veliko električnom energijom kod Agencije za energetiku Republike Srbije i odgovarajućih kodova (REMIT kod, EIC kod), registraciju preko NERA portala kod Elektromreže Srbije i članstvo u SEEPEX berzi. Posledično, celokupan […]

