Objavljeno: 2. 4. 2026.
Ko potpisuje ugovor o radu ili menadžerski ugovor sa direktorom kada društvo nema drugog direktora?

Već duži niz godina ustaljena je praksa da ugovor sa direktorom, kada društvo ima samo jednog direktora, potpisuje jedini član društva, odnosno lice koje skupština ovlasti kada postoji više članova. Ovakvo postupanje je na određeni način, „kodifikovano“ kroz mišljenja Ministarstva rada, važna u inspekcijskom nadzoru.
Međutim, sa stanovišta trenutno važećeg Zakona o privrednim društvima (ZPD), ovakva praksa je nezakonita.
ZPD u Glavi VI propisuje ko mogu biti zastupnici društva: zakonski i ostali zastupnici, punomoćnici po zaposlenju i prokuristi. Član 173 stav 3 ZPD-a dodatno uvodi specijalnog zastupnika, ali isključivo za potpisivanje ugovora o pristupanju društvu. S obzirom na to da društvo već ima zakonskog zastupnika, razlozi za specijalnog zastupnika ostaju nejasni, ali to ovde nije tema.
Ključno je sledeće: skupština u Glavi VI ZPD-a nije predviđena kao zastupnik društva, niti je zastupanje deo njenih ovlašćenja. Kao kolektivni organ, skupština odlučuje o statusnim pitanjima, imenuje zastupnike, bira članove nadzornog odbora, daje saglasnost direktorima u određenim slučajevima i usvaja finansijske izveštaje, ali ne zastupa društvo.
ZPD skupštini takođe ne daje ovlašćenje da imenuje zastupnika „za posebne potrebe“ radi potpisivanja ugovora o radu sa direktorom, za razliku od izričitog rešenja iz člana 173 stav 3 koje se odnosi samo na ugovor o pristupanju društvu.
Postavlja se pitanje: šta je zakonito rešenje?
Odgovor je jednostavan i već postoji u ZPD‑u. Član 42 propisuje da, kada je direktor druga ugovorna strana, ugovor zahteva prethodno odobrenje skupštine, osim kada su direktor i član isto lice. Nakon toga, uz dobijeno odobrenje skupštine, ugovor može da potpiše ista osoba, sa jedne strane kao zastupnik društva, a sa druge u svoje ime. I to je sve.
Nejasno je zašto je praksa nametnula rešenje po kojem član potpisuje ugovor sa direktorom, zanemarujući statusna ovlašćenja organa i pravila za potpisivanje kada je direktor druga ugovorna strana. Ovakva praksa stvorila je zavrzlamu sa problematičnim posledicama koja zahteva kreativno, ali zakonito rešenje, usklađeno i sa ZPD-om i sa očekivanjima Ministarstva rada.
Ostale vesti

Ugovorna kazna zbog kašnjenja sa radovima — zašto je primopredaja važna?
Objavljeno: 9. 11. 2026.
Ugovori o građenju često predviđaju ugovornu kaznu za slučaj kašnjenja izvođača sa završetkom radova. Međutim, činjenica da je kazna ugovorena i da su radovi završeni nakon ugovorenog roka ne znači da će naručilac moći da je naplati. Za očuvanje ovog prava važno je i kako je naručilac postupio prilikom primopredaje. U tom smislu, Zakon o […]

Stečaj ALTA banke i posledice po privredu
Objavljeno: 2. 11. 2026.
Stečaj poslovne banke nije česta pojava, ali kada do njega dođe, tržište vrlo brzo uočava da banke nisu onoliko solventne i likvidne koliko očekujemo. Posledice stečaja ne pogađaju samo klijente banke, već i njihove klijente i poslovne partnere koji su se oslonili na finansijsku sigurnost koju banka naizgled pruža. Primera radi, u stečaju Univerzal banke […]

Nova klasifikacija delatnosti – šta privredni subjekti treba da znaju
Objavljeno: 6. 10. 2026.
Od 1. januara 2027. godine počinje primena nove Klasifikacije delatnosti 2025 („KD 2025“). Privredni subjekti ne treba sami da podnose prijavu niti da plaćaju naknadu radi usklađivanja svoje registrovane delatnosti. Agencija za privredne registre („APR“) izvršiće usklađivanje postojećih šifara i naziva delatnosti po službenoj dužnosti. Ipak, preporučujemo društvima i preduzetnicima da, nakon što APR izvrši […]

