Objavljeno: 2. 11. 2026.
Stečaj ALTA banke i posledice po privredu
Stečaj poslovne banke nije česta pojava, ali kada do njega dođe, tržište vrlo brzo uočava da banke nisu onoliko solventne i likvidne koliko očekujemo. Posledice stečaja ne pogađaju samo klijente banke, već i njihove klijente i poslovne partnere koji su se oslonili na finansijsku sigurnost koju banka naizgled pruža.
Primera radi, u stečaju Univerzal banke 2014. godine osigurani deponenti prošli su relativno dobro i ukupno im je isplaćeno oko 80 miliona evra. Međutim, ostali poverioci, među kojima su bili deponenti za iznose iznad 50.000 evra, velika pravna lica i državna preduzeća, prošli su znatno lošije. Prema nezvaničnim procenama, privreda je zbog stečaja Univerzal banke izgubila ukupno oko 185 miliona evra.
U slučaju ALTA banke, njeni bilansi sugerišu da je 30. septembra bila solventna i da je imala dovoljno likvidne imovine za isplatu osiguranih iznosa depozita (tj. iznosa do 50.000 evra). Neosigurani deponenti i drugi poverioci, s druge strane, biće prinuđeni da se namiruju iz sredstava ostvarenih naplatom kredita koje je ALTA banka isplatila ili prodajom tih potraživanja u stečaju. Procenat njihove naplate zato će prevashodno zavisiti od sredstava raspoloživih za deobu, a pre svega od toga da li su kreditni plasmani pravilno vrednovani i iskazani u bilansima ALTA banke.
Zbog toga je izuzetno važno da privreda i stanovništvo razumeju ključne posledice otvaranja stečaja ALTA banke. Prema informacijama Agencije za osiguranje depozita („Agencija“), Privredni sud u Beogradu otvoriće stečaj nad bankom danas, 2. novembra 2026. godine.
- Novac na računima klijenata ALTA banke
Jedna od posledica oduzimanja dozvole za rad ALTA banci i predstojećeg stečaja jeste nedostupnost novca klijenata u delu koji nije osiguran kod Agencije. Ova posledica može pogoditi i njihove poslovne partnere prema kojima imaju novčane obaveze, budući da likvidnost klijenata banke može biti ugrožena.
Agencija osigurava novčane depozite do iznosa od 50.000 evra. Klijentima ALTA banke deponovane iznose do 50.000 evra isplatiće Agencija, dok će iznose preko 50.000 evra morati da prijave kao potraživanja u stečaju i namire po pravilima stečajnog postupka.
Obavezno osiguranje kod Agencije obuhvata depozite fizičkih lica, preduzetnika i pravnih lica, ali ne i depozite velikih pravnih lica i lica povezanih sa ALTA bankom, kao ni depozite koji služe kao obezbeđenje potraživanja ALTA banke do visine potraživanja banke prema deponentu.
- Krediti ALTA banke
Krediti će nastaviti da se otplaćuju u skladu sa ugovorom, bez obzira na stečaj banke. Stečajni upravnik odlučiće da li će nastaviti redovnu naplatu ili će potraživanje prodati drugoj banci, kojoj će dužnik dalje otplaćivati kredit prema postojećem ugovoru. Ako potraživanja po kreditima budu prodata, od njihove prodajne cene mahom zavisiće i procenat naplate neosiguranih deponenata i ostalih poverilaca ALTA banke. U ovakvim slučajevima cena uglavnom zavisi od toga da li je banka pravilno vrednovala kredite, ali i od toga ko su dužnici i kolike su mogućnosti naplate.
Drugačiji je položaj odobrenog, a neisplaćenog kredita ili neiskorišćene kreditne linije. Ako nijedna strana nije u celosti izvršila ugovor, stečajni upravnik može izabrati da li će nastaviti njegovo izvršenje ili raskinuti ugovor o kreditu.
- Bankarske garancije ALTA banke
Nakon oduzimanja dozvole za rad i otvaranja stečaja, garancije koje je ALTA banka ranije izdala ne prestaju automatski da važe, ali u praksi više nisu pouzdano sredstvo obezbeđenja, jer se naplata od banke sada ostvaruje po pravilima stečaja. Korisnici garancija ALTA banke postaju poverioci koji se namiruju u stečaju i to u V isplatnom redu. Potraživanja po garancijama za koje još nisu ispunjeni uslovi za aktiviranje takođe treba prijaviti nakon otvaranja stečaja kako se ne bi propustio rok za prijavu potraživanja.
U takvoj situaciji korisnici garancija će verovatno tražiti zamensko obezbeđenje, a obaveza nalogodavca da dostavi zamensku garanciju zavisiće od obaveze propisane u osnovnom ugovoru.
Treba imati u vidu i da izdavanje nove garancije samo po sebi ne gasi prava korisnika po staroj. Da ista obaveza ne bi bila dvostruko obezbeđena, zamenu je najbolje sprovesti tako da se korisnik, prilikom prijema nove garancije, u pisanoj formi odrekne stare garancije i istu vrati izdavaocu.
Ovo je posebno važno kod garancija izdatih u korist Elektromreže Srbije („EMS“) za priključenje energetskih projekata na mrežu, koje prema važećim pravilima mogu iznositi i 25.000 evra po MW. Zamenu takve garancije treba unapred dogovoriti sa EMS-om, kako obezbeđenje ni u jednom trenutku ne bi bilo prekinuto i kako bi se poštovali propisani rokovi.
- Escrow računi i depoziti kod ALTA banke
Sredstva na računu posebne namene (tzv. escrow računu) imaju isti tretman kao sredstva na redovnom računu (videti tačku 1.). Ugovor o otvaranju escrow računa merodavan je za utvrđivanje lica koje ima pravo na isplatu osiguranog iznosa. S druge strane, pravni posao radi kojeg je escrow račun otvoren merodavan je za utvrđivanje međusobnih prava i obaveza ugovornih strana usled nemogućnosti korišćenja tog računa kod ALTA banke.
Sredstva na depozitnom računu koja su data kao pokriće za bankarske garancije imaju isti tretman kao sredstva na redovnom računu (videti tačku 1.). Pri tome, deponent nema pravo na isplatu iz osiguranja kod Agencije do visine potraživanja koje banka ima prema njemu.
- Računi ruskih državljana i privrednih društava u ruskom vlasništvu
Stečaj ALTA banke posebno pogađa ruske državljane i privredna društva u ruskom vlasništvu koji su kod nje imali račune. Za njih otvaranje računa u drugoj banci može biti otežano, jer banke pritom proveravaju identitet klijenta, vlasničku strukturu i poreklo sredstava, kao i to da li se na klijenta primenjuju sankciona ograničenja. Fizička lica su u nešto povoljnijem položaju. Zakon o platnim uslugama predviđa da lice koje zakonito boravi u Srbiji, a nema platni račun, pod propisanim uslovima ima pravo na dinarski platni račun sa osnovnim uslugama, pri čemu se i tada primenjuju propisi o sprečavanju pranja novca. Privredna društva takvo pravo nemaju.
Zbog svega toga, mogućnosti za otvaranje novih dinarskih i deviznih računa treba sagledati za svaki slučaj posebno. Naša kancelarija trenutno razmatra moguća rešenja za ovakve situacije.Ovaj tekst ima isključivo opšti informativni karakter. Ne odnosi se na konkretno poslovanje ALTA banke i ne predstavlja pravni savet.
Ostale vesti

Ugovorna kazna zbog kašnjenja sa radovima — zašto je primopredaja važna?
Objavljeno: 9. 11. 2026.
Ugovori o građenju često predviđaju ugovornu kaznu za slučaj kašnjenja izvođača sa završetkom radova. Međutim, činjenica da je kazna ugovorena i da su radovi završeni nakon ugovorenog roka ne znači da će naručilac moći da je naplati. Za očuvanje ovog prava važno je i kako je naručilac postupio prilikom primopredaje. U tom smislu, Zakon o […]

Nova klasifikacija delatnosti – šta privredni subjekti treba da znaju
Objavljeno: 6. 10. 2026.
Od 1. januara 2027. godine počinje primena nove Klasifikacije delatnosti 2025 („KD 2025“). Privredni subjekti ne treba sami da podnose prijavu niti da plaćaju naknadu radi usklađivanja svoje registrovane delatnosti. Agencija za privredne registre („APR“) izvršiće usklađivanje postojećih šifara i naziva delatnosti po službenoj dužnosti. Ipak, preporučujemo društvima i preduzetnicima da, nakon što APR izvrši […]

Godišnje ažuriranje podataka o stvarnim vlasnicima – prvi rokovi od oktobra 2026.
Objavljeno: 30. 9. 2026.
Od 1. oktobra 2026. godine počinju da ističu prvi godišnji rokovi za proveru tačnosti i ažurnosti podataka o stvarnim vlasnicima evidentiranih u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika koju vodi Agencija za privredne registre („APR“). Prema Zakonu o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, registrovani subjekti dužni su da provere tačnost i ažurnost podataka o stvarnom vlasniku u roku […]

